Nakon intenzivnog radnog tjedna od 14. – 18. ožujka došao je i trenutak objave! 🙂

7 timova s ukupno 24 studenta arhitekture i krajobrazne arhitekture iz Zagreba, Zadra, Beča, Splita, Sarajeva i Gornje Stubice radilo je vrijedno na svojim vizijama ulice Stjepana Radića. Tri radne prezentacije održale su se s mentorima Anom Danom Beroš, Idisom Turatom i Dinkom Peračićem. Oni su strpljivo slušali i savjetima poticali studente.

19. ožujka održali smo online prezentaciju pred mentorima i gostima kritičarima, predstavnicima gradskih upravnih odjela za kulturu i šport, prostorno uređenje i graditeljstvo te EU fondove: Dinom Bušić, Darkom Kasapom i Antom Čurkovićem. Prezentaciji se pridružio i član ZDA, arhitekt Krešimir Damjanović.

Tema ovogodišnje Gradionice je „borba za pločnik“ – odnosno širenje pješačke površine ulice. Ulica, kao jedan od prototipova javnog prostora u sebi nosi mnogobrojne različite, a često i sukobljene interese: pješaci, kretanje romobila i bicikala, trgovina, ugostiteljstvo, punjenje električnih vozila, parking za dijeljena vozila, stajališta javnog i taxi prijevoza, dostava, otpad i druge komunalne djelatnosti, proizvodnja energije i klimatska zaštita, informacijska javna domena, oglašavanje, odmor i rekreacija, događaji i programi (od pojedinačnih uličnih svirača do masovnih scena), te razni drugi oblici korištenja i prisvajanja prostor–vremena. Sukobljavanje različitih interesa u prostoru, te posljedično „urbano pregovaranje“ koje tome slijedi, ako je dobro vođeno, može dovesti do živopisnih, neviđenih gradotvornih situacija, što je cilj svake pa i ove Gradionice.

Obuhvat zadatka je prostor Ulice Stjepana Radića, počevši od njezinog najjužnijeg dijela (uz Branimirovu obalu) pa do Ulice Franje Tuđmana. Taj dio Radićeve ulice ima veliki značaj u gradskoj prometnoj mreži – spaja povijesni gradski centar – Poluotok i novi gradski centar – centar javnih funkcija u nastajanju (knjižnica, Centar za mlade…). Taj spoj postaje gradska aorta s najvećim intenzitetom svih dostupnih prometnih oblika: pješaci, bicikle, romobili, osobni automobili, taxi vozila, javni prijevoz… S obzirom na snažne sadržaje koji se vežu uz ulicu (od privatnih do javnih) i s obzirom na njezinu prostornu dimenziju, za pretpostaviti je da bi pješački promet tu trebao biti primaran.

Gradska uprava već niz godina unaprjeđuje pojavnost ulice (intenzivnije održavanje, nova parterna površina, nova urbana oprema i sl.), ali se po pitanju njezine funkcije i načina korištenja još ništa nije dogodilo. Upravo u momentu kada Grad intenzivno radi na uređivanju javnih površina u povijesnom centru (gradski bedemi, riva, …) postavlja se pitanje može li se okvir pješačke zone koji je već dugo godina ograničen na prostor Poluotoka promijeniti i izaći izvan okvira povijesnog grada? Na primjeru dijela Radićeve ulice takva tendencija može biti jednostavno opravdana.

Zadatak je bio određen pitanjem: Što bi bilo kad bi Ulica Stjepana Radića bila pješačka?

Kroz rješavanje zadatka sudionici su se osvrnuli na sljedeće teme, programe koji zauzimaju ulicu, odnosno sudjeluju u „borbi za pločnik“.

TEME – URBANI PREGOVARAČI:

Svaki od timova izabrao je jednu temu, odnosno poziciju koju će zastupati u „urbanom pregovaranju“:

1 PJEŠACI (kretanje, zadržavanje, boravak)

2 TRGOVINA (dućani, tržnica, sajam…)

3 UGOSTITELJSTVO (terase, restorani i barovi, fast food, take away, catering, kuhanje…)

4 INFO (oglašavanje, informacije, mediji)

5 ALTERNATIVNA STVARNOST (extended reality – virtual, augmented, hybrid) 

6 UMJETNOST (prisvajanje prostora kroz umjetnost)

7 STANOVANJE (građani – širenje privatnog prostora, izbjeglice, beskućnici, partijaneri…)

Studenti su, osim razrade vlastite teme, morali “urbano pregovarati” s barem još jednom temom / timom.

Svoj najdraži rad odaberite na Facebook stranicama Društva arhitekata Zadra.

Pogledajte njihove prijedloge: